Explore the latest books of this year!
Bookbot
The book is currently out of stock

Teorija medija

Parameters

  • 211 pages
  • 8 hours of reading

More about the book

U svojoj knjizi Teorija medija Fred Inglis daje mjerodavan prikaz brojnih teorija koje danas zaokupljaju našu pozornost na polju javne komunikacije. Držeći da stanje koje danas zatječemo u masovnim medijima možemo jedino razumjeti osvrnemo li se na prošlost, Inglis iznosi kritičku povijest medija od otkrića fonemskog alfabeta do razvoja satelitskog odašiljanja. Središnje mjesto u tom izvješću zauzima revolucionarni pomak u komunikacijama s Bellovim otkrićem telegrafa u devetnaestom stoljeću, koje je slijedilo tiskovne revolucije, koje su pak posljedica procesa opismenjavanja. Inglis obrađuje teorije koje su pokušale obuhvatiti i razumjeti povijest tog razvoja, od masovne teorije društva frankfurtskih marksista do semiotike i teorije diskursa. Potom pokušava uočiti značenje položaja publike, bilo da je riječ o gledatelju, čitatelju ili slušatelju, u odnosu na predmet teorije, raščlanjujući zadovoljstva i koristi medija i medijske tehnologije. U polemičkom zaključku autor se zauzima za humano i demokratično obrazovanje u kojemu bi razumijevanje medija i medijske tehnologije trebalo biti u središtu zanimanja — postajući zapravo nužnim atributom »dobroga građanina«.

Book purchase

Teorija medija, Fred Inglis

Language
Released
1997
Binding
(Hardcover)
We’ll email you as soon as we track it down.

Payment methods

No one has rated yet.

Title
Teorija medija
Language
Croatian
Publisher
AGM
Released
1997
Format
Hardcover
Pages
211
ISBN10
9531810125
ISBN13
9789531810128
Series
Tags
Description
U svojoj knjizi Teorija medija Fred Inglis daje mjerodavan prikaz brojnih teorija koje danas zaokupljaju našu pozornost na polju javne komunikacije. Držeći da stanje koje danas zatječemo u masovnim medijima možemo jedino razumjeti osvrnemo li se na prošlost, Inglis iznosi kritičku povijest medija od otkrića fonemskog alfabeta do razvoja satelitskog odašiljanja. Središnje mjesto u tom izvješću zauzima revolucionarni pomak u komunikacijama s Bellovim otkrićem telegrafa u devetnaestom stoljeću, koje je slijedilo tiskovne revolucije, koje su pak posljedica procesa opismenjavanja. Inglis obrađuje teorije koje su pokušale obuhvatiti i razumjeti povijest tog razvoja, od masovne teorije društva frankfurtskih marksista do semiotike i teorije diskursa. Potom pokušava uočiti značenje položaja publike, bilo da je riječ o gledatelju, čitatelju ili slušatelju, u odnosu na predmet teorije, raščlanjujući zadovoljstva i koristi medija i medijske tehnologije. U polemičkom zaključku autor se zauzima za humano i demokratično obrazovanje u kojemu bi razumijevanje medija i medijske tehnologije trebalo biti u središtu zanimanja — postajući zapravo nužnim atributom »dobroga građanina«.