Tsotsi

More about the book

Dok bijeli vlastodršci novopridošle nadničare sa sela drže u stanju straha, pod drhtavim svjetlom uličnih svjetiljaka crnačkog geta u Johannesburgu caruju ulične bande. Vođa jedne od njih tek je tinejdžer, no zato brutalnošću i nasiljem nadmašuje one daleko starije od sebe. Ljudi ga zovu Tsotsi (izgovara se sotsi) što je naziv za uličnog delinkventa, a Tsotsi je upravo to – dijete ulice. On je zatomio osjećaje i sućut prema drugima kako bi lakše opstao u okrutnome društvu i zato je odlučio prisvojiti to ime kao vlastito. Jedne noći, nakon svađe sa članovima bande, Tsotsi na ulici napadne ženu koja bježeći odbaci kutiju za cipele. Kada u kutiji pronađe tromjesečnu bebu, Tsotsi, koji je do tada ubijao samo kako bi se osjetio živim, morat će se suočiti s nečim potpuno novim – svojim osjećajima i uspomenama. Tsotsi je jedini roman iz pera uglednog dramatičara Athola Fugarda. Napisano početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, djelo nije objavljeno sve do 1980., kada su dvojica studenata otkrila rukopis među autorovim papirima. Istražujući osobne, političke i društvene probleme u Južnoafričkoj Republici prožetoj nemilosrdnim režimom aparthejda, ovaj roman govori o vječnoj tematskoj zaokupljenosti pisaca: kako su siromašni i podjarmljeni neprestano uniženi do samog dna ljudskog postojanja. Ovu prekrasnu i duboko uznemirujuću priču o odrastanju, dignitetu i iskupljenju, na filmsko platno prenio je Gavin Hood, Britanac, odrastao u Južnoafričkoj Republici i školovan u Americi. Prenesen na filmsko platno Tsotsi je 2006. godine osvojio Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma, nagrade publike na filmskim festivalima u Edinburghu, Torontu i Los Angelesu te nagrade žirija na Panafričkom filmskom festivalu, čime se potvrdilo kako se u Južnoafričkoj Republici rađa jedna od najzanimljivijih kinematografija današnjice, ali i kako nam to područje može ispričati neke od najpotresnijih i najdojmljivijih priča. Hrvatski prijevod treće knjige u Algoritmovoj biblioteci Andrea Zlatar vam predstavlja potpisuje Damir Biličić, a naslovna ilustracija preuzeta je iz istoimenog filma.