Roman lorda Byrona

More about the book

Jedan od ponajboljih suvremenih američkih spisatelja, John Crowley, s Romanom lorda Byrona: Večernja zemlja prvi se puta pojavljuje u prijevodu na hrvatski. To je Crowleyjev četrnaesti roman, izvorno objavljen 2005. godine. Crowley je spisateljsku karijeru započeo kao pisac fantastike, a od 1994. godine na Sveučilištu Yale predaje utopijsku fikciju, književni žanr koji se odlikuje kreativnom snagom stvaranja novih, mogućih svjetova. U maniri pripovjedne tradicije postmodernizma, u središtu priče je izgubljen pa pronađen rukopis, ni više ni manje nego roman romantičarskog pjesnika i genija lorda Byrona. U Crowleyjevoj konstrukciji rukopis romana od propasti je spasila, sačuvala i bilješkama popratila (!) njegova kći Ada, grofica Lovelace. Adu i njezinu majku Byron je napustio kad je imala nekoliko mjeseci, no život je provela obilježena bajronovskim pečatom. Da bi životni krug bio zatvoren, Ada, inače izvanredna matematičarka, na rukopisu svoga oca radi pred vlastitu smrt koja je – gle opet romantičarskog motiva – zatiče u tridesetim godinama. Do suvremenih čitatelja Roman lorda Byrona: Večernja zemlja dolazi putem suvremenih posrednika: Alexandre Novak i Thee Spann, proučavateljice književne baštine i informatičarske stručnjakinje koje, u formi zgusnutih e-mailova, istovremeno pripovijedaju vlastitu priču, lezbijsku ljubavnu vezu. U Adinoj potrazi za ocem Alexandra prepoznaje i svoju vlastitu, budući da je rad na romanu spaja s otuđenim ocem, poznatim proučavateljem Byrona koji je po mnogočemu i sam bajronovski lik. U Crowleyjevu nas romanu mnogo toga fascinira: splet povijesnog i fikcionalnog, Adina genijalnost, kao i svijet devetnaestostoljetnog romantizma upisan u kodove suvremene kulture. Roman lorda Byrona: Večernja zemlja prevela je Lucia Leman, stvarajući u prostoru hrvatskoga jezika čudesnu tvorbu Byronova fikcionalnog svijeta, a autor sugestivne naslovne ilustracije je Nenad Martić.